“Krompir je kralj”, izjaviću oduševljeno.
“Kralj?”, vi ćete se začuditi, i vjerovatno pomisliti na njegovu kulinarsku svestranost.
“Kralj sinonima”, ja ću odgovoriti, sretna što ste spremni da saslušate o mojim otkrićima o krompiru.
Kako se ispostavilo, u raznim krajevima našeg govornog područja, krompir ili krumpir je kroz vijekove krasilo mnoštvo naziva:
zemljak, kompijer, kumpir, rašak, rušnjak, zimik, ruski, rusijanka, podzemljica, pozemica… i krtola, riječ koju u Hercegovini tako dobro poznajemo, čak i ako je svi ne koristimo.
Toliko naziva za jedan obični krompir i sve zato što je krompir-krumpir, putnik – vjetropir, stizao k nama iz raznih drugih krajeva u razna istorijska vremena.
Zabilježeno da je među prvima stigao oko 1760. među srpske graničare u Habzburskoj Monarhiji iz Češke. U Crnu Goru ga je 1786. donio Vladika Petar I iz Rusije, pa vjerovatno odatle mnoštvo naziva sa korijenom ‘rus’. A 1808. francuska vojska ga je donijela u Dalmaciju. Zabilježeno je da se neki senator Dandolo navodno dobro namučio dok je narod najzad navikao na krompir.
I kukuruz je kralj… sinonima. I to još veći, po svemu sudeći.
On se pojavio se u našim krajevim mnogo ranije i ima, zapravo, jos više naziva. Smatra se da je stigao u Dalmaciju 1572., u Srbiju 1576., gdje se najprije gajio po baštama. Zna se da su ga oko 1640. izvozili iz Bosne u Split. I poznati putopisac Evlija Čelebija je u XVII vijeku u Sarajevu jeo ‘hljeb od prohe’.
Njega vežu za tursko porijeklo, vjerovatno zato što nam je najviše stizao iz pravca Turske Carevine, a tek u jednom nazivu mu se priznaje veza sa Južnom Amerikom i Kristoferom Kolumbom (vjerovatno jer je u taj kraj stigao preko mora):
tuerikischer Waiz, grano turco, misir, moruza, turska pšenica, turčinak, trakinja, turščica, golokud, omoroz, (p)čenka, carevica, carevka, furmentin(a), rumetin, fermentun, urmetin, kolomboć, kokoroz, kukuruza.
Zanimljivo, zar ne?
A ima i kraljica. Samo što je ona naša praiskonska, pa nema toliko naziva. Ime joj je Pšenica.
Izvor podataka: Aleksandar Fotić, Privatni život u srpskim zemljama u osvit modernog doba, Clio 2005, krompir str. 242, kukuruz, str. 239.
