Prelistavajući knjigu Glosarove članice Minje Pješčić zamislih se nad ovom poslovicom. Jesu li tome krive česte usporedbe prevoditeljstva s manualnim zanatima različitih vrsta (vrlo često kozmetičkim, ali i onim „temeljito“ manualnim kao što je branje mandarina u dolini Neretve) koje koristimo ne bismo li procijenili našu uklopljenost u tržišne tarife koje nas smještaju negdje nigdje, ne znam. Znam samo da bih ja, iz čistog inata – koji nije baš popularan u riznici narodnih mudrosti koja ga smješta u zao slijed tipa: Inat je zao zanat ili Inat babi dušu gubi, ali kojem ne mogu odoljeti – ovoj poslovici dodala još jednu izmišljenu ovom prilikom, ali srodnu, a vezanu isključivo uz prevoditeljski posao: Prevođenje je zlatna kruna svakog zanata. Svoje ću motive potkrijepiti činjenicom da svatko tko se ozbiljnije bavi prevođenjem prevodi apsolutno sve – od dijelova pojedinih vrsta čudnih strojeva do zahtjevnih medicinskih nalaza, da ne nabrajam ni pobliže ni podalje. Dakako, s opaskom da se radi o umnom, a ne manualnom zanatu.
No tržišna vrijednost zlatne krune svakog zanata koju sam eto smislila ad hoc iz dana u dan sve više opada. Je li tome kriva umjetna inteligencija kojom obiluju prevoditeljski programi, ne znam, ali opet se, možda tek iz inata, ako ne iz ponosa, odnosno potrebe za čuvanjem dostojanstva ovog zanata (u što se inat također može svrstati) opirem tvrdnjama da stroj u cijelosti može zamijeniti ljudski mozak. Drugim riječima, ne bih željela imati stroj umjesto vlastitog mozga čije sam važnosti itekako svjesna u ovom poslu. Još uvijek postoji i obilježava se Međunarodni dan (ljudskih) prevoditelja, koji vam i ove godine želim sretan!
Kao dar slijedi kratki (u odnosu na ogromnu knjigu) popis odabranih poslovica, a koje se odnose na jezik i riječ, dva pojma bez kojih prevoditeljstvo ne postoji. Zapazit ćete da se iza zgusnutih metafora kojim poslovice i izreke obiluju u prijevodima nazire cijeli mentalni sklop iz kojeg pojedini jezici izviru, a koji se međusobno razlikuje. To je dakako još jedna velika tema.
Tri su jezika u pitanju (isključimo li ovaj srpsko-bosansko-hrvatski), a to su engleski, francuski i ruski. Svjesna sam da, slijedom događanja u Ukrajini, prevoditelji za ruski jezik nisu previše traženi, ali i to je jedna nepravedna nemilost u koju upadaju oni koji se bave jezikom. Katkad se zbog globalnog stava koje vodi stvaranju stereotipa jednostavno dogodi da predrasude kao zaštitnim zidom onih koji ih grade potisnu cijeli narod s njegovim jezikom (kao neodvojivim dijelom identiteta) iz poželjne i komforne zone kojoj su ljudi skloni. No to je posve druga tema kojoj na ovaj (sretni) dan nećemo pristupati.
Knjigu pod nazivom AN ILLUSTRATED MULTI-LANGUAGE DICTIONARY OF SERBIAN – BOSNIAN – CROATIAN PROVERBS AND SAYINGS iliti ILUSTROVANI VIŠEJEZIČKI RJEČNIK POSLOVICA I IZREKA: ENGLESKI, FRANCUSKI I RUSKI EKVIVALENTI autorice Minje Pješčić možete pronaći na Amazonu uz moje tople preporuke, jer je izvanredno i zadivljujuće napisana, popraćena njezinim duhovitim ilustracijama, a iza koje stoji naporan i ustrajan rad jednog (ljudskog) prevoditeljskog mozga!
