Jezik nosi i čuva riječi, a riječi svoja značenja koja su satkana od razmišljanja, emocija, doživljaja, sjećanja, mirisa, ideja, želja i mašte.
No, unatoč pregršti pojmova kojima raspolažu jezici, zanijemit ćemo uslijed pojedinih iskustava, utihnuti poradi zamršenih sadržaja i nejasnoća, zaustaviti se pred zatvorenim vratima zapečaćenog iskustva, u odsustvu riječi da ga izrazimo.
Iako se govornici istih jezika često ne razumiju, točnije rečeno ne uspijevaju se sporazumjeti, ne možemo ne zamijetiti da su snalažljivi po pitanju tvorbe riječi, domišljati u kreiranju metafora, a da toga često nisu ni svjesni. Tako je nekad davno na području Hercegovine iznjedrio izraz čelopek kao slikovito svjedočanstvo izgubljene borbe te uzaludnog zapomaganja i prizivanja viših sila u pomoć tijekom nemilosrdnih, sušnih ljetnih dana. Govornicima nije preostalo ništa drugo osim prepustiti se na milost i nemilost sarkazmu i to na vlastiti račun.
Iako nam se pojedine kulture doimaju udaljenima, posuđivanje riječi kojem prethodi jezični kontakt kao rezultat geografske blizine, migracija, kolonija ili potreba za imenovanjem novih pojava, popunjavanje jezičnih praznina ili pak pomodnost u jezičnom izričaju, obogatili su brojne jezike izrazima poput avatar, mantra, nirvana, kajal, đumbir, ikebana, sofa, mafija, kauboj, pončo. Oni nam omogućuju upoznavanje mentaliteta drugih naroda te njihove različitosti i jedinstvenosti.
U jeziku Lakota Indijanaca pronalazimo riječi čija su značenja i koncepti nama donekle strani. Te izraze možemo opisno prevesti te tako steći uvid u način života naroda koji živi nešto drugačijim oblikom, u skladu s prirodom, spritualnošću i mistizicmom. Jedna od tih riječi je hmunga te označava zastrašujući misterij.
Harakiri je japanska riječ i opisuje ritualno samoubojstvo pripadnika japanskoga ratničkoga sloja (samuraja) i velikaša […]1.
Talijanizam fjaka, koji je zastupljen prije svega u Dalmaciji, je višeznačan. Navodno je “[…] teško točno odrediti svu puninu tog pojma, pa se najbolje poslužiti jednom starom, šaljivom definicijom: fjaka je psihofizičko stanje s neutaživom željom ni za čim ili malo podrobnije: potpuni nedostatak želje za bilo čim, posebno bilo kakvim oblikom rada”.2
Iako turcizam merak koristimo prije svega u značenju posebnog ugođaja, uživanja, u jednom od leksikografskih izvora su navedena sljedeća značenja:
(1) želja za čim, užitak u čemu (ob. u kakvu jelu ili piću) [imati merak (na što)]
(2) zanos, strast, žudnja; melankolija
(3) opsesivna briga, zebnja3
Sudeći po ovoj definiciji sačuvana su donekle značenja koja ova posuđenica ima u turskom jeziku, a to su: znatiželja, zanimacija, interes, nemir.4
Ne manjka ni primjera zgotovljenih po domaćoj recepturi. Budući da je za govornike ovih prostora humor nezaobilazna komponenta, jezične kreacije poput: njonjo, džudžan, benevrek, papučar, blento, papak svojom tvorbenom strukturom i zvučnošću razotkrivaju zaigrani duh, često nepakosnu, međutim blago ciničnu crtu govornika.
Uz riječi tu su i rečenične cjeline, komunikacijski obrasci koji posljednjih desetljeća postaju predmetom jezikoslovnih istraživanja. Način komuniciranja, odašiljanja i prijama poruka su itekako značajni za učinkovit i svrhovit dijalog, a kontekst u kojem se razgovor odvija također ne smijemo zanemariti.
Ukoliko rečenicu – Danas si ti s kuhanjem na redu – zamijenite upitom – I što nam to danas fino kuhaš?! – veće su šanse da nećete izazvati napetost te okrijepiti svoje nepce ukusnim obrokom.
Da se često igramo gluhih telefona te da mogu zavladati nepotrebni nesporazumi, svjedoče sljedeći primjeri:
Kada na postavljeni upit porukom: A – Idemo li na pizzu? – uslijedi odgovor B: – U mene sarma! – ostaje nejasno što osoba točno misli. Jeli voli sarmu te joj ne pada na pamet sići s konja na magarca i takav specijalitet zamijeniti pizzom ili itekako pristaje na poziv na pizzu jer je sarma tu zimu prozrokovala zasićenost zbog čega svaka izlika da ju se izbjegne itekako dobro dođe.
Jezične pošalice ili zamke također zauzimaju prestižno mjesto u riznici zvanoj jezik.
Natpis koji pročitate u ugostiteljskom objektu Sutra besplatan grah! ostavit će gosta praznog želudca jer dolazak sutra implicira još jedno sutra te ponovni susret s istim natpisom: Sutra besplatan grah!
Naizgled utješna poruka na vratima Dolazim za 15 minuta! može rezultirati uzaludnim čekanjem te postati administrativnim sinonimom za “U očekivanju Godota”.
Tu su i jezične igrarije poput:
A: – Kažeš da nemaš ništa s njom, a lajkao si joj sliku! – B: – I ti lajkaš recepte, a ne kuhaš ništa! –
Ili šala na vlastiti račun:
Sa mnom se dok trčim na sto metara mogu snimiti tri reklame. Prvih 100 za Adidas tenisice, drugih 100 za sprej za astmu, a trećih sto za životno osiguranje!
Za kraj ćemo ukazati na brojne reklame u kojima je jezik sredstvo privlačenja pažnje, stimulator, provokator ili manipulator.
Jezičnim strategijama se služe između ostaloga bankarske reklame koje često koriste frazeme. Tako je Zagrebačka banka u svojoj reklami posegnula za oblikom – Za dobre ocjene treba zagrijati stolicu! –
„Ovim frazemom postignut je motivacijski cilj koji ima uzročno-posljedičnu vezu: ako studenti ili učenici zagriju stolicu, bit će nagrađeni.”5 U navedenom primjeru je, naizgled, nagrađivanje mladih klijenata cilj Zagrebačke banke.
Kala i Kalnička – Voda koja drži priču – Ova se reklama temelji na priči o Martinu Vrbancu koji je 1809. godine u ratu protiv Francuza obolio od neobične groznice. Kako ga liječnik nije mogao izliječiti, šalje ga kući u selo podno Kalnika gdje se pijući vodu iz kalničkog izvora vojnik brzo oporavlja. Taj povijesni događaj je poslužio kao koncept u stvaranju reklame koja se zasniva na igri riječi i uporabi frazema (ne) pije vode, odnosno to (ne) prolazi.6
Koliko je imenica voda produktivna kao sastavnica frazema, poslovica te u tvorbi prezimena svjedoče i ovi primjeri:
bura u čaši vode → mnogo riječi ni oko čega;
drži vodu dok majstori odu → nesolidno obavljen posao, privremeno rješenje za nuždu;
prezimena (Burivoda, Vodarić, Vodenac, Vodenik, Vodir, Vodnica) itd.7
Primjera je pregršt, ali ovdje završavamo nizanje kolajne.
Jezik je neiscrpan izvor stvaranja kojem svatko od nas može doprinijeti. Odraz prošlosti, preslika sadašnjosti i naznaka budućnosti.
Stoga je od ključne važnosti njegovati jezik, okriti njegove mogućnosti, upustiti se u nove jezično-komunikacijske pustolovine i time savladavati misaone prepreke i pogrešna uvjerenja.
—————————————————————-
1 https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24362 (18.05.2023.)
2 https://visitsplit.com/hr/2901/vrime-od-fjake (18.05.2023.)
3 https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search (22.05.2023.)
4 https://de.langenscheidt.com/tuerkisch-deutsch/merak (22.05.2023.)
5 https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A257/datastream/PDF/view (22.05.2023.)
7 https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19vXBZ%2F (01.06.2023.)
